Postoji mnogo različitih kultivara patlidžana, raznih oblika i boja plodova od ljubičastih, crvenkastih pa do žutih i belih, ali svi oni su slične spužvaste teksture pomalo gorkastog okusa.
Uzgajao se u Kini, Indiji i Japanu još prije 3000 godina odakle je stigao u Evropu u 13. Veku, a u naše krajeve stigao je u 16. veku.
Patlidžan (plod) je lekovita biljka koja u sebi sadrži mineralne materije (kalijum, fosfor, gvožđe, kalcijum, magnezijum i dr.), vitamine (C, B, K, karotin), belančevine, šećere i biljna ulja te visok postotak vode oko 90 %.
Zeleni delovi biljke u sebi sadrže otrovni sastojak solanin pa se stoga ne koriste u ishrani.
Patlidžan se preporučuje za detoksikaciju organizma, kod slabokrvnosti, za poticanje funkcija žući i bolji rad jetre, bolesti srca, tegobe sa mokrenjem i bolesti prostate i sl.
Patlidžan je biljka koja osim što je lekovita i ukusna predivno izgleda u vrtu jer svojim velikim listovima i karakteristićnim ljubičasto modrim cvetovima izaziva pravo divljenje.
Setva patlidžana: Kako je patlidžan biljka kojoj je potreban duži period da donese plod kod nas se uzgaja iz presadnica. Setva se vrši u setvene posudice od sredine februara pa do sredine marta.
Položaj i tlo za uzgoj patlidžana
Patlidžan voli biti smešten na toplom i zaštićenom mestu u vrtu poput rajčice i paprike.
Pogodna su vlažna, osunčana mesta koja se brzo zagrevaju.
Voli rahla, plodna tla neutralne do slabo kisele reakcije pa se priprema gredica vrši već u jesen obilnijom đubrenjem stajskim đubrivom i dubokim prozračivanjem tla.
U plodoredu dolazi na prvom mestu, a najbolje predkulture su salate, rotkvice i mladi luk.
Nepovoljne predkulture su biljne kulture koje pripadaju istoj porodici (rajčica, krumpir i paprika).
Dobri susedi su grašak i pasulj jer obogaćuju tlo azotom te kamilica i majčina dušica, dok su loši susedi rajčica, paprika i krumpir.
Sadnja patlidžana
Sadnja presadnica na otvoreno odvija se u maju kada prođu opasnosti od mraza.
Patlidžan je gladna biljka kojoj je potrebno pre sadnje osigurati dosta hranjiva. Ako tlo nije nađubreno u jesen stajnjakom potrebno je u jamice za sadnju dodati po nekoliko šaka komposta ili nekog drugog organskog đubriiva.
Presadnice trebaju imati dobro razvijen korenov sistem kako bi se biljka brzo ukorenila i prilagodila bez dodatnih stresova.
Patlidžan ne razvija duboko korenje pa da bi mu osigurali što više dostupnih hranjiva u zemlju je dobro dodati i mikorize koje će biljci dostavljati hranu i vodu.
Biljke se sade na razmak od oko 50 cm te se oko njih nagrne sloj malča (slama, seno) kako bi se što duže sačuvala vlaga i sprečio rast korova.
Patliđan se može uzgajati i u visokim gredicama na vrtu ili balkonu, a predivno izgleda i posađen u malo veću posudu ili vreću.
Sadnja povrća u posudama na balkonu je u kontroliranim uvjetima te biljke uglavnom ne napadaju bolesti i štetnici pa se mogu uzgajati pokraj biljaka iz iste porodice te se na taj način može iskoristiti raspoloživi prostor za uzgoj što više povrća.
Nega i prihrana patlidžana
Patlidžan u leto razvija mnoštvo plodova pa će mu trebati dosta vode i hranjivih materija.
Kompost ili neko drugo organsko đubrivo dodaje se za vreme cvetanja te kod donošenja plodova.
Prihraniti se može i tekućim đubrivom od koprive i gaveza koje u sebi sadrži sve potrebne mineralne materije(azot, kalijum, fosfor…).
Neke kultivare krupnijih plodova potrebno je podupreti pomoću potpornja.
Najopasniji štetočina patlidžana je krompirova zlatica pa se stoga u vrtu uzgaja što dalje od nasada krumpira.
Redovnim pregledanjem listova patlidžana i uklanjanjem položenih žutih jajašaca pre nego se iz njih izlegu rojevi novih malih proždrljivaca moguće je zaštititi svoje biljčice.
Takođe skupljanjem odraslih zlatica i preventivnom zaštitom mogu se izbeći veći problemi.
U svom vrtu za zaštitu koristim ekstrat od listova bazge te redovno špricam biljke kako bi zavarala zlatice i uputila ih negdje drugdje.
Takođerpostoje i gotova homeopatska tekuća sredstva protiv svih vrsta krilatih štetočina u vrtu.
Berba patlidžana
Patlidžan treba ubirati kada potpuno sazri što se vidi po sjajnoj koži i boji ploda. Ako ga ostavimo da prezre, on postaje mekan, bez sjaja i još više spužvast jer izgubi dosta tekućine.
Plodove je najbolje rezati makazama zbog čvrstih peteljki pa na taj način nećemo oštetiti biljku.
U kuhinji se može koristiti pohovan, na grilu, u pećnici te kao dodatak raznim dinstanim jelima.
Patlidžan je omiljena biljka za spremanje zimnice. Koristi se u pripremi ajvara, pinđura i raznih namaza. Stoga ga vrtlari rado sade i uživaju u njegovom ukusu skoro celu godinu. Izvor: http://organskocarstvo.blogspot.rs/