Sadnja peršina u tegle

Nakon prvih jesenskih mrazeva kraj je vrtne sezone za mnoge od biljaka. Ipak, postoje i otporne biljke koje bez problema podnose i smrzavanja. Jedna od njih je i peršin, ljekovita i začinska biljka.

Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljka iz obitelji štitarki. Iako se većinom koristi kao začin za razna jela, peršin je zapravo izuzetno zdravo povrće, prepuno antioksidanasa, vitamina i minerala. Od vitamina sadrži mnogo vitamina C, vitamine A, K i vitamine B skupine, a od minerala najviše sadrži kalij, te osim toga i u znatnim količinama željezo, kalcij, mangan, bakar i magnezij. Iako se peršin može i sušiti i zamrzavati, najbolje ga je koristiti u svježem obliku da bi se maksimalno iskoristilo to obilje vitamina i minerala. Njegov korijen se može spremiti preko zime u kante s vlažnim pijeskom i sl, ali u tom slučaju treba odrezati nadzemni dio, a to je prava šteta. Može se ostaviti i na vrtu preko zima, ali kako ga jako vole voluharice, često ga znaju preko zime pojesti (korijen). Također, dok je na vrtu, nije vam stalno lako dostupan – ako vrt nije bliže, radi ružnog vremena, kiše i blata, ali i snijega, možda ga nećete stalno moći imati na dohvat ruke.

Zato ja svake jeseni u ovo doba godine presađujem dio peršina s vrta u malo veću teglu koju držim na terasi. Može se presaditi i peršin listaš i peršin korijenaš – razlika je što korijenaš ima veći korijen pogodan za konzumaciju, ali i njegovo se lišće koristi jednako kao i kod peršina listaša. Bitno je jedino da je tegla dovoljno duboka jer peršin ima duži korijen.

Na ovaj način stalno imam na dohvat ruke svježe listove peršina, ali i korijen po želji za izvaditi. Sve dok vrijeme nije prehladno on će stalno iznova tjerati novo svježe lišće. Dobro se drži čak i kod većih zahlađenja i bez problema prezimljava sve do proljeća. Naravno, ne zaboravite ga povremena zalijati, ali nemojte pretjerati s vodom da ne bi korijenje istrulilo od previše vlage.

Može se čuvati i  preko zime u zatvorenom, ali obavezno mora biti na svjetlu, najbolje na prozorskoj dasci i na nižim temperaturama. Često biljke koje prirodno rastu na otvorenom, u sobnim uvjetima postanu slabašne, napadnu ih lisne uši i sl. – zato ga ja radije ostavljam cijele zime vani na terasi. (Izvor: biovrt.com)