Makrobiotika – hrana naše budućnosti

Makrobiotika je poznata kao vrlo učinkovita metoda mršavljenja. Ujedno predstavlja i filozofiju zdravog načina života. Prve zapise o makrobiotici pronalazimo kod Hipokrata, oca zapadne medicine, a posle je spominje i Aristotel. Koristili su je već Inke u Južnoj Americi.
Taj način ishrane je preko studenata Evropom i Severnom Amerikom proširio Japanac George Oshava. Najprodorniji je bio njegov sunarodnik Michio Kushi, koji još i danas naglašava učinkovitost makrobiotičke prehrane.

Makrobiotička dijeta je i alat kojim osoba razvija osećaj za svoje telo i delovanje hrane na njega. Bit svega je kvalitetna i prirodno prerađena hrana. Osnovni princip je načelo ravnoteže jina i janga. Nadalje, u makrobiotičkoj ishrani valja obratiti pažnju na pol, dob, kondiciju i zdravstveno stanje osobe, kao i na godišnje doba i podneblje. Pravilan sastav makrobiotičkog jelovnika mora sadržavati od 30 do 50 posto punozrnatih žitarica, od 20 do 30 posto povrća, 10 posto mahunarki svih vrsta, a zadnjih 5 posto zauzimaju povrtnesupe. U jelovniku ne sme izostati ni morska hrana, kao na primer morske alge, začini, semenke i sezonsko voće. Izbegavati moramo slatka jela.