Naslovna » Bio Bašta » Dragoljub – koristan i aromatičan cvet u organskom vrtu
Bio Bašta Organska Bašta

Dragoljub – koristan i aromatičan cvet u organskom vrtu

Dragoljub je još jedna jednogodišnja cvetnica koja bi svoje mesto trebala pronaći u svakom organskom vrtu. Poreklom iz toplijih krajeva južne Amerike, dragoljub (potočarka) je biljka iz porodice Tropaeolaceae, a raste kao samonikla biljka u svetlijim bukovim šumama. Listovi dragoljuba nalik su listu lopoča, a cvet je poput zvončića ili klobuka pa se još naziva i kapucinka. Cela biljka je jestiva te se koristi u kulinarsvu i u narodnoj medicini u obliku lekovite tinkture.

List dragoljuba sadrži obilje vitamina C, a svojim kiselkastim okusom dati će aromu mešanim salatama. Cvetni pupovi i semenke imaju ukus po papru, a dodavaju se kao dekoracija raznim jelima. Salate ukrašene cvetovima dragoljuba neodoljive su i deci pa će ih rado konzumirati. Zelene semenke mogu se ukiseliti u sirćetu i poslužiti kao kapare u jeftinijoj varijanti. Dragoljub je jedan od najjačih prirodnih antibiotika, afrodizijak i zaštitnik vrta, stoga je neizostavna biljka u našem vrtu koja će nam koristiti na više načina.

U urbanim vrtovima dragoljub možemo posejati u žardinjere zajedno sa krastavcima, salatama ili pak sa ostalim cvećem. Visoki dragoljub može poslužiti i kao penjačica na ogradama terasa te će izgledati čarobno i maštovito. Postoji nekoliko različitih vrsta dragoljuba u nekoliko boja, koje variraju od nježno žute do narandžaste i crvene.

Niske sorte dragoljuba rastu kao grmić i dosežu visinu oko 30 cm, dok visoke sorte mogu narasti i preko 2 metra, ali kako nemaju vitice s kojima bi se penjale na potpornje, uglavnom pužu po tlu, stvarajući tako predivne grmove koji su idealna zaštita tla od isušivanja (sunce) i ispiranja (kiša).

Uzgoj dragoljuba – tlo, setva, sadnja i nega

Dragoljub će najbolje uspevati na siromašnijim tlima jer ako je tlo bogato dušićnim gnojivom može se dogoditi da biljka razvije ogromnu zelenu masu, ali da cvatnja bude oskudna, ili pak da izostane. Seje se u aprilu direktno na stalno mesto u vrtu, ili u klijališta te se naknadno presađuje na željena mesta u vrtu. Seme je krupno i dobro ga je prije sjetve namočiti u mlaki čaj od kamilice (1-2 sata), što će ubrzati klijanje.

Setva se vrši na dubinu od 2 centimetara, nakon čega je potrebno sve dobro zaliti odstajalom vodom ili kišnicom. Biljka uglavnom proklija nakon nedelju dana, ali nekad se može dogoditi da se klijanje protegne i na tri nedelje. Kako je dragoljub biljka iz toplijih krajeva, vrlo je osetljiva na smrzavanje, pa ako postoji mogućnost od pojave mraza nakon što je nikla, biljku je potrebno zaštititi nekim pokrovom poput slame ili sena.

Cveta od juna pa sve do pojave prvih mrazeva u oktobru. Dragoljubu je u sušnijem delu godine potrebna redovita opskrba vodom kako bi obilno cvetao i dizajnirao neodoljivu živopisnu sliku na našim gredicama. Seme dragoljuba ubiremo u jesen kada se dobro posuši te ostavljamo na nekom toplom mestu sve dok se ne izgubi svu vlagu, nakon čega ga spremamo u posudice za čuvanje semena.

Dragoljub kao zaštitnik organskog vrta

Iako je dragoljub uglavnom dobar sused u vrtu većini bilja, njegova svojstva najbolje ćemo iskoristiti ako ga sadimo uz povrtne kulture kojima će biti odličan saveznik u borbi protiv napada raznih štetočina. Mešovitom sadnjom povrća i cveća u vrtu privlačimo korisne insekte koji će uz oprašivanje suzbiti i štetočine.

Naime, dragoljub je veoma privlačan lisnim vašima i gusenicama, pa ga je dobro posaditi u blizini rajčice i kupusnjača, a idealna zaštita je i voćkama. Ako ga posadimo u podnožju voćke, odigrati će dvostruku ulogu : poslužit će kao prelepi prekrivač tlu te će zadržavati potrebnu vlagu, a u slučaju napada lisnih vašiju poslužit će kao mamac, pa će na taj način biti izvrsna zaštita voćkama. Dobar sused je i tikvama i krastavcima jer svojim aromatičnim mirisom odbija štetne insekte.

U jesen, kada se njegovi grmovi prepuni cveta veličanstveno prošire po vrtu biti će korisna zaštita i od miševa koji baš i ne uživaju u njegovom mirisu. Posađen između redova krompira, sprečiti će napad zlatice. I za kraj mnogo se raspravlja o tome da li dragoljub štiti od puževa ili ne.

Njegova je uloga da privlači  puževe kojima je prava poslastica, pa je na taj način zaštita okolnom bilju. Također, puževi se vole zavlačiti u senu njegovog grma gdje imaju potrebnu vlagu, pa ih je moguće pokupiti i odstraniti sa vrta. Koliko je učinkovit kao mamac za puževe, najbolje je da sami donesete zaključak po tom pitanju. Izvor: http://organskocarstvo.blogspot.rs/